Waltey
Paidín O’Ceallaigh in podlasica
Beside the Fire · Douglas HydeO besedilu
Paidín O’Ceallaigh in podlasica
- Vir
- Beside the Fire
- Avtor
- Douglas Hyde
- Jezik branja
- Slovenščina
- Jezik izvirnika
- Gaeilge
- Čas branja
- 11 min branja
- Obseg
- 9 strani
- Naslov izvirnika
- 005 Paidín O’Ceallaigh agus an Easóg
O izvirniku
Beside the Fire
Irske pripovedi ob ognju: preobrazbe, prikazni, zvijače in otoško ustno izročilo. Bralni jezik je Slovenščina, izvirnik pa prihaja iz vira Beside the Fire v jeziku Gaeilge.
Besedilo
Paidín O’Ceallaigh in podlasica
Nekoč je v bližini Tuama v grofiji Galway živel mož po imenu Páidín Ó Ceallaigh. Nekega jutra je zgodaj vstal, ne da bi vedel, koliko je ura, saj mu je v obraz sijala svetla mesečina. Namenjen je bil na semenj v Cathair na Mart, da bi prodal tovor oslovske šote.
Po cesti ni prehodil še niti treh milj, ko se je močno stemnilo in je začel padati gost dež. Med drevjem, kakih petsto korakov od ceste, je zagledal veliko hišo in si rekel: »Stopil bom tja, dokler ploha ne mine.« Ko je prišel do hiše, so bila vrata odprta. Vstopil je in na levi zagledal veliko sobo, v kateri je prijetno gorel ogenj. Sedel je na stol ob steni in že ga je začel premagovati spanec, ko je zagledal veliko podlasico, ki se je približala ognju, odložila zlatnik na rob ognjišča in odšla. Kmalu se je vrnila z drugim zlatnikom, ga položila na rob ognjišča in spet odšla. Tako je hodila sem in tja, dokler se ni nabral velik kup zlata. Páidín ga je pobral in odšel. Ni bil še dolgo na poti, ko je za seboj zaslišal podlasico, ki je vreščala tako glasno kakor dude. Zapodila se je pred njega na cesto, švigala sem in tja ter mu skušala skočiti v grlo. Páidín je imel dobro hrastovo palico in jo je z njo zadrževal, dokler nista prišla mimo dva moža. Eden je imel dobrega psa, ki je podlasico pregnal v luknjo v zidu.
Páidín je odšel na semenj. A namesto da bi se vrnil domov z denarjem, ki ga je dobil za starega osla, kakor je nameraval zjutraj, je z delom zlata, ki ga je vzel podlasici, kupil konja in prijezdil domov. Ko je prispel do kraja, kjer je pes pregnal podlasico v luknjo, je planila predenj, skočila kvišku in konja zgrabila za vrat. Konj je začel divjati in Páidín ga ni mogel ustaviti, dokler ni skočil v velik jarek, poln vode in blata. Konj se je že utapljal in dušil, ko so prišli mimo možje, ki so se vračali s semnja, in pregnali podlasico.
Páidín je konja odpeljal domov, ga spravil v kravji hlev in legel spat. Naslednje jutro je zgodaj vstal ter šel konju prinest vode in sena. Ko je prišel ven, je zagledal podlasico, ki je prihajala iz hleva, vsa krvava. »Če me ne boš pustil pri miru,« je rekla starka, »vedi, da sem bolna za strašno boleznijo, in če nemudoma ne odideš, se je boš nalezel od mene.«
Medtem ko sta se Páidín in starka pogovarjala, se je pes počasi približeval, dokler ni naposled skočil in starko zgrabil za vrat. Zakričala je in rekla: »Odtrgaj svojega psa od mene, Páidín Ó Ceallaigh, pa bom iz tebe naredila bogataša!«
Páidín je psa pripravil do tega, da je popustil prijem, in rekel: »Povej mi, kdo si in zakaj si mi ubila konja in krave!«
»Zakaj pa si ti odnesel zlato, ki sem ga petsto let zbirala po hribih in dolinah sveta?« »Mislil sem, da si podlasica,« je odvrnil Páidín, »sicer se tvojega zlata ne bi dotaknil. Pa še nekaj: če si že petsto let na svetu, je skrajni čas, da greš počivat.«
»V mladosti sem zagrešila veliko hudodelstvo in trpljenja bom odrešena, če boš zame plačal šest funtov za sto šestdeset maš.«
»Kje pa je denar?« je vprašal Páidín. »Pojdi kopat pod glog, ki raste nad studenčkom v kotu tistega polja zunaj, pa boš našel lonec, poln zlata. Plačaj šest funtov za maše, ostalo pa obdrži. Ko boš z lonca odmaknil ploščo, bo iz njega skočil velik črn pes, vendar se nikar ne boj: to je moj sin. Ko dobiš zlato, kupi hišo, v kateri si me prvič videl. Poceni jo boš dobil, ker pravijo, da v njej straši. Moj sin bo ostal v kleti; nič hudega ti ne bo storil, temveč ti bo dober prijatelj. Čez mesec dni bom umrla. Ko me boš našel mrtvo, podtakni ogenj pod kočo in jo sežgi. Nobenemu živemu človeku ničesar ne povej o meni, pa te bo spremljala sreča.«
»Kako ti je ime?« je vprašal Páidín. »Máire Ní Ciarbháin,« je odgovorila starka. Páidín je odšel domov, in ko se je znočilo, je vzel lopato ter šel h glogu v kotu polja in začel kopati. Kmalu je našel lonec. Ko je z njega dvignil ploščo, je ven skočil velik črn pes in jo ucvrl, Páidínov pes pa za njim.
Páidín je zlato odnesel domov in ga skril v kravji hlev. Približno mesec dni pozneje je odšel na semenj v Galway in kupil par krav ter konja. Ljudje so se spraševali, od kod mu denar. Nekateri so govorili, da je povezan z vilinskim ljudstvom.
Nekega dne se je Páidín pražnje oblekel in odšel h gospodu, ki mu je pripadala velika hiša. Prosil ga je, naj mu proda hišo in zemljo okoli nje. »Hišo lahko dobiš brez plačila,« je rekel gospod, »vendar v njej straši in ne bi rad, da se vseliš, ne da bi te opozoril. Zemlje pa ne dam brez stotih funtov, kar je več, kot mi lahko ponudiš.«
»Morda imam prav toliko denarja kot vi,« je odvrnil Páidín. »Če ste mi pripravljeni izročiti posest, bom jutri tukaj z denarjem.«
»Pripravljen bom,« je rekel gospod. Páidín se je vrnil domov in ženi povedal, da je kupil veliko hišo in precej zemlje.
»Kje si pa dobil denar?« je vprašala žena. »Kaj te to briga?« je odvrnil Páidín. Naslednji dan je odšel h gospodu, mu izročil sto funtov ter prevzel hišo in zemljo. Gospod mu je za povrh prepustil še pohištvo.
Páidín je tisto noč ostal v hiši. Ko se je stemnilo, je šel v klet in tam zagledal možička, ki je prekrižanih nog sedel na sodu.
»Bog s teboj, dobri mož,« je rekel možiček. »Bog tudi s teboj,« je odvrnil Páidín. »Nikar se me ne boj,« je dejal možiček. »Dober prijatelj ti bom, če znaš ohraniti skrivnost.«
»Seveda jo znam. Ohranil sem skrivnost tvoje matere in prav tako bom ohranil tvojo.« »Morda si žejen,« je rekel možiček.
»Nisem daleč od tega,« je odvrnil Páidín. Možiček je segel v nedrje, izvlekel zlat kelih, ga podal Páidínu in rekel: »Natoči si iz tistega soda.«
Páidín je napolnil kelih in ga ponudil možičku. »Najprej pij sam,« je rekel ta. Páidín je pil, nato natočil še en kelih in ga podal možičku, ki ga je izpil.
»Napolni ga in spet pij,« je rekel možiček. »Nocoj bi se rad poveselil.« Pila sta, dokler nista bila že napol pijana. Tedaj je možiček skočil s soda na tla in vprašal Páidína: »Ali imaš rad glasbo?«
»Seveda,« je odvrnil Páidín, »pa tudi dober plesalec sem.« »Dvigni veliko ploščo tam v kotu in pod njo boš našel moje dude.«
Páidín je dvignil ploščo, našel dude in jih podal možičku. Ta si jih je namestil in začel igrati sladko melodijo. Páidín je plesal, dokler se ni utrudil. Potem sta spet popila in možiček je rekel:
»Stori, kakor ti je naročila moja mati, in pokazal ti bom veliko bogastvo. Ženo lahko pripelješ sem, a ji ne povej, da sem tukaj, pa me ne bo videla. Kadar boš potreboval piva ali vina, pridi sem in si natoči. Zdaj pa zbogom. Pojdi spat in jutri spet pridi k meni.« Páidín je odšel v posteljo in kmalu zaspal.
Naslednje jutro je Páidín odšel domov ter pripeljal ženo in otroke v veliko hišo. Srečno so živeli v njej. Tisti večer je spet šel v klet. Možiček ga je pozdravil in vprašal, ali mu je do plesa.
»Ne, dokler ne dobim pijače,« je odgovoril Páidín. »Pij, kolikor te je volja,« je rekel možiček. »Dokler boš živ, se ta sod ne bo izpraznil.« Páidín je izpil poln kelih in ponudil pijačo še možičku. Nato mu je možiček rekel: »Nocoj grem v Dún na Sí igrat vilinskemu ljudstvu. Če greš z menoj, boš videl veliko veselja. Dal ti bom konja, kakršnega še nikoli nisi videl.«
»Z veseljem grem,« je rekel Páidín, »ampak kako naj se izgovorim ženi?« »Lezi k njej in zaspi, jaz pa te bom odnesel od nje, ne da bi kaj opazila, in te na enak način spet prinesel nazaj,« je rekel možiček.
»Prav rad,« je odvrnil Páidín. »Preden pa se kam odpravim, bom še nekaj popil.« Pil je kupico za kupico, dokler ni bil napol pijan, nato pa legel k ženi v posteljo.
Ko se je prebudil, je ugotovil, da jezdi na metli nedaleč od Dún na Sí, ob njem pa je možiček jezdil na drugi metli. Ko sta prispela do zelenega grajskega griča, je možiček izgovoril nekaj besed, ki jih Páidín ni razumel, in zeleni grič se je odprl. Páidín še nikoli ni videl takega zborovanja, kakršno je bilo v tistem gradu. Prostor je bil poln drobnega ljudstva, moških in žensk, starih in mladih. Vsi so prisrčno pozdravili Domhnalla in Páidína Ó Ceallaigha. Domhnall je bilo ime malemu dudašu. Vilinska kralj in kraljica sta stopila prednje in rekla:
»Nocoj gremo vsi na Cnoc Meadha obiskat vrhovnega kralja in kraljico našega ljudstva.« Vsi so vstali in odšli ven. Vsak je imel pripravljenega konja, za kralja in kraljico pa je čakala mrtvaška kočija. Sedla sta vanjo. Vsi drugi so poskakali na svoje konje in Páidín prav gotovo ni bil med zadnjimi. Dudaš je šel pred njimi in jim začel igrati. Potem so jo vsi skupaj ubrali. Kmalu so prispeli do Cnoc Meadha. Grič se je odprl in vilinska množica je vstopila.
Tam sta bila Fionnbheara in Nuala, vrhovni kralj in kraljica vilinskega ljudstva Connachta, z njima pa na tisoče drobnih bitij. Fionnbheara je stopil prednje in rekel:
»Nocoj bomo igrali hurling proti vilinskemu ljudstvu Munstra. Če jih ne premagamo, bo za vselej konec našega slovesa. Tekma bo na ravnici Magh Tuireadh pod goro Sliabh Belgadáin.«
»Vsi smo pripravljeni,« je odgovorilo vilinsko ljudstvo Connachta, »in prav nič ne dvomimo, da jih bomo premagali.« »Vsi ven!« je ukazal vrhovni kralj. »Ljudstvo s Cnoc Néifina bo že na igrišču pred nami.«
Vsi so se odpravili ven, mali Domhnall in še dvanajst dudašev pa so šli pred njimi in igrali sladko glasbo. Ko so prišli na Magh Tuireadh, so bili vilinci Munstra in možje s Cnoc Néifina že tam. Vedeti pa morate, da mora biti med vilinci vselej živ človek, kadar se bojujejo ali igrajo hurling; zato je mali Domhnall vzel s seboj Páidína Ó Ceallaigha. Z vilinskim ljudstvom Munstra je bil mož iz Ennisa v grofiji Clare, ki so mu pravili Rumeni Dolgin.
Množici sta se kmalu razdelili na dve strani, žogico so vrgli v zrak in veselje se je zares začelo. Igrali so hurling in dudaši so jim igrali, dokler Páidín Ó Ceallaigh ni opazil, da Munster dobiva premoč. Tedaj je začel pomagati vilinskemu ljudstvu Connachta. Rumeni Dolgin je stopil predenj in ga napadel, toda Páidín ga je kmalu spravil na hrbet. Igra se je sprevrgla v pretep med obema množicama, a ni trajalo dolgo, da je Connacht premagal nasprotnike. Tedaj so se vilinci Munstra spremenili v hrošče in začeli požirati vse zeleno, na kar so naleteli. Pustošili so po deželi, dokler niso prišli do Conga. Tam je iz velike jame priletelo na tisoče golobov in pogoltnilo hrošče. Tista jama se še danes imenuje Poll na gColum, Golobja jama.
Ko je vilinsko ljudstvo Connachta zmagalo, so se vsi veseli vrnili na Cnoc Meadha. Kralj Fionnbheara je Páidínu Ó Ceallaighu podaril mošnjo zlata, mali dudaš pa ga je odpeljal domov in položil v posteljo k ženi.
Minil je mesec in zgodilo se ni nič takega, kar bi bilo vredno pripovedovati. Nekega večera pa je Páidín odšel v klet in možiček mu je rekel: »Moja mati je umrla. Zažgi kočo nad njo.«
»Prav imaš,« je odvrnil Páidín. »Rekla je, da bo na tem svetu le še mesec dni, in ta mesec se je ravno iztekel.« Naslednje jutro je odšel h koči in našel starko mrtvo. Podtaknil je ogenj in kočo sežgal. Nato se je vrnil domov in možičku povedal, da je koča zgorela. Možiček mu je izročil mošnjo in rekel: »Ta mošnja ne bo prazna, dokler boš živ. Zdaj pa zbogom. Nikoli več me ne boš videl, a podlasice se spominjaj z ljubeznijo. Ona je bila začetek in glavni vzrok tvojega bogastva.«
Páidín in njegova žena sta še mnogo let živela v veliki hiši. Ko je umrl, je za seboj pustil veliko bogastvo in številno družino, ki ga je lahko uživala.
Tako, zdaj ste slišali mojo zgodbo od začetka do konca, prav tako, kakor sem jo jaz slišal od svoje babice.
Izvirnik
005 Paidín O’Ceallaigh agus an Easóg
Naslednje strani prikazujejo izvirno besedilo za primerjavo.
A bpA-o 6 I'oin bi ]:eA]i x)'is]\' bVinin pAiotn 0'CeAllM5 'miA> coiimuToe 1 115^]^ "oo Uu^im 1 gcoiTO^-e n-^ J^^^^^^"^^* Aon tiiAi-Qin Aiii Ain -o'eiiMg i^e 50 nioc ^gu]' ni ^^.ib po]' ■^ige ci^ x^n c-^m A bi ^-e, m-^]\ bi, yoi^^y bjieAJ 6'n n 56^.1^^15 t)f t)uit Aige le -01.11 50 h-Aon^c CACAi]i-nA.-mA>|\c te ycoi\c A]'Ait "OO •bfoL.
llf \\i>.\h ye ^^1oy nio 'n a C]\t liiite ai]\ ^n mb6cA]\ 50 ■ocAinig 'O0]\C4>>t)A.]'m6]i Ai]\, Agu]' co^^uij cic C]\oni A.5 cuicim. ConniM]\c i"e ce^xc ni6]\ ^meAi'x^ cn<^nn cnncioll CU15 ceut) I't^c 6'n nibocA]! ^.gu]' -oubiMiic ]'e lei]^ yem, " ]\AcpM-6 me cum ^n ct^e pn, 50 •ocei-o ^n cic ca]\c." nuAi]\ cu-Mb ye cum i^n cfje, bt An "ooha^ foi^gAilce, aju]" A^ceAC lei]\ ConnAi]\c I'e yeonijiA m6}i ai]a CAOib a tAime cle, ajuj' ceine b]\eAJ 'p^i"" nsi^^NCA. Suit) ye yfoy ai]a ycot Le coiy An bAtlA, Aguy nfo]\ b]:AX)A guy co^'uij ye A5 cuicim 'nn^ cot)lAt), nuAi]\ connAiyc ye eA]'65 m6]\ Ag ceAcc cum no>. cemeAt) Ajuy leAg yi ginib Aiy leic An ceA^lAig ^^1^']' •o'imcij. tlfoji byA-OA 50 -ocAinij yt Aiy Aiy le jinib eile Aguy leA5 Aiy leic An ceAJlAij e, Aguy p'imcij. tjf yJ A5 imteAcc Aguy Ag ceAcc 50 yAib CAjuiAn m6]i 5ini6 Aiy
tlf i^Aib i^e A b-jTAt) imcijce ^\i\\ cuaIm-6 fe An eAyog A5 ceAcc 'nnA -oiMJ '^'S^y i -^-S f5|AeAT>A0it com 1i-a|1"o te pfobAib. CuAi-6 p ]Aonii pATofn ai^ An iiibocA^A Aguf 1 aj lubA]\nui5 Anonn Y ■^1''^^^ ■^S^M" ■^^S ia])]\ai-6 ^tieim i'50]\nAi^ 'o'l-'AJAi'L Ai^. Of mAi"oe niAic -oa^aac aj pAi-otn aju]' conjbuig i^e t uato 50 "ocAinij bei]AC-i:eA]Ai'UA]\ l3f mA"OA"6 niAic A5 fe6.]\ ACA, Agiif ]uiAi5 ye AfceAc 1 bpoll '-['An nibAtlA f.
CuAi'o pAix)tn cum An AonAi5, A^u-p Ann aic e beic cfjeAcc A bAite lei]' An Aiiijiot) a ]:uai]a i^e ai]i a i'eAn-A]'Al, mA]A f'AOil ]'e A1H mATom 50 mbei-oeAt) ]'e A5 -oeAnAm, ceAnninj ye CApAll le cum x)e'n aiujiq-o a bAin fe "oe'n CAfoig, Ajuf CAinig ye a bAile Ajup e A5 mA]\cui jeAcc. 1lu Ai]A CAinig ye coiii yA-OA leip An aic a|\ cuip An mA'OA'6 An CAfog Ann f An bpolt, CAmij ff AmAC jAoime, cu^leim yu^y, A^u]' yuAi^v 5]ieim f^oiAnAij ai]\ An 5-cApAll. Uofuig An CApAll A5 y^t, Ajup nio]\ yeux) pAiDtn a ccApAt), no 50 X)CU5 fe leim ApceAc 1 j-cIai]' m6i]A a bi lionuA 'o'uipje A^uf •oe liiulAC. X)\ ye 'ja bACA-6 aju]- '^a CAcrAt) 50 luAC, 50 -ocAinig y)\\ fUAf a bi ccacc a]' ^-^^^^^^i '^S^T
•6lbl]A I'lAT) An GAfOJ.
Uu5 pAiioin An CApAll a bAile leif, Aguf cui|^ ye AfceAC 1 -oceAc nA mbo e, Aguf cuic -pe 'nnA codIa-o.
Aip niAi-oin, Ia aija nA iiiaiiac, ■o'eijMJPAnofn 50 moc, Ajup CUA1-6 I'e Am AC le tnf^e Ajup feA]\ cAbAi]\c -oon cApAll. 11uAi]\ cuAit) ye AmAC connAi]ic ye An eAfoj A5 ccacc AiiiAC £sy ceAC nA mbo, A5up i foUiijce le yuil. "ITlo
*' lit fA^cMt) me," iy]\ I'An cAible^c, " ca meb)\e6it)ce be 56>Ia]a iiiiblceAc Agvif iiiuni>w •oceno uu A-niAcjo CA-p*. gld^cyM-6 cu UAim e."
Coiii y£yX) Ajtip bi pAi-otn Ajtif -6.n c^lleAc, ^5 cMnu, bi An mM)/^& ^5 ceAnn^-o Apce^c, no 50 "ouuj pe leimpuii>p j:aoi ■oeiiAe^i.t), ^jup pu^ pe 5]Aeitn fSOjmMJ ai]\ mi 5-cMb-
SgpeMo pye, a^u]' 'oub^ijic, '* cog t)toni t)o lii^'o^t) ^ p^iotn 111 Ce^llMJ, Ajup tDeunpMt) tne pe^p pM-obip •oioc."
Chuip pM-ofn 1AC (o'pACMb) Mp An mA-OAt) a jpeim ]'5^oileA"6, Agup 'DubM)\c pe, "Innip "omii cia cu, no ca"o yist is]\ liiApb cu mo CApAbt ■^jup mo b^ ?"
'* AjupcA-o pACt)CLi5 cupA leAC An c-6p a pAib me CU15 ceux) bliA-OAin '5A c)\uinniU5At) AmoApg cnoc Agup gleAnn An •DoriiAin."
" SaoiI me gup eApoj a bt lonnAX)," Ap pAi-oin, "no ni bAinpmn le 'oo cuit) oiy ; Agup two eibe, mi. ca cu cuig
cent) bLiA-'OAin aija ait cfAOgAl ^o ca ^^e i n-Mn louic imceAcc cum iuiAinini]\"
" llinrie me coi]\ Yn6]\ i m'oi^e, a^u]" CAim le beic f^Aoilce 6m' yulMnj miw C15 le^c pee puncA loc Aim^on ceu-o iy^uy c]\i yicit) Ai|:i\ionii ■OAm."
" Ca biruit An c-Aiiajico?" a]a pAToin.
" eijMJ Ajuf iA6mAi]i 1.-A01 fgeic aca of cionn cobAijA big 1 5-coi]Aneut nA pAijice pin Amui^, Ajup jeobATo cu pocA tioncA 'o'6]\. loc An pee ptincA ai]i pon nA n-Aip pionn Aju]' belt) An ciiit) eile AjAt) yein. tluAip a bAinpeAp cu An leAC t)e'n foocA, peicpt) cu mAt»At) m6]tt)ub A5 ceAcc Am AC, acc nA biot) Aon pAicciop ope ; ip mAC 'OAiiipA e. lIuAip A ^eobAp cu An c-6p, ceAnnuij An ceAc Ann A bjTACAit) cu mipe i t)co]^AC, jeobAit) cu pAO]\ e, mA]i ca ^^e ]:aoi CAit j^o b]:uil CAit)b]'e Ann. beit) mo liiAC-pA po]' Ann pAn cpoileAp," ni "oeAnj-'Ait) pe Aon t)0CAp T)U1C, acc belt) pe 'nnA CApAitt mAic 'ouic. beit> mipe mApb mi 6'n t<N po, A^up nuAip jeobAp cu mApb mecui]i pplAnc ]:aoi An mbocAn Ajup 1)615 e. TIa 1i-inni]' t)'Aon neAC be6 Aon nit) Ai]i bic -oe m'cAoib-)'e, Ajup beit) An c-At) o]ic."
" CAt) e An c-Ainm aca ope ?" Ap pAit)in.
" niAipe ni CiA]ibAin," Ap pAn CAilleAc.
CuAit) pAit)in A bAibe A^up nuAip CAini^ t)opcAt)Ap nA h-oit)ce cuj pe lAit)e leip Ajup cuAit) pe cum nA pgeice a bi 1 5-coipneul nApAipce Agup copuij pe A5p6mAp. tlfop bpAt)A 50 bpuAip pe An pocA Agup nuAip bAin pe An Icac t)6 leim An mAt)At) mop t)ub aiiiac, Agup Ap 50 bpAC leip, Agu]' mAt)A6 pAit)in 'nn A-oiAig.
Uu5 pAit)in An c-6]\ a bAile Ajup cuip pe 1 bpotAC 1 t)ceAC nA mbo e. Uimcioll mi 'nnA "oiAij pin, cuAit) pe 50 li-AonAc 1 n^AiUim Ajup ccAnnuig pe peipe b6, CApAlt
Cl^ iy.r\ AlC A. iDfUAII^ fe d.11 C-A.11\510'O. 'Oub^ljAC cuto i>.c^
50 -jAA-ib ]\oinn Aije teif n/s •o^onib niMce.
Aon Ia MTiAin jleu]' pi.i-oin e yein aju^^ cii^it) I'e cum An 'oinne-tiAi'Ail a]a lei]' An ceAc Tn6]i, ^gu]' -o' ia]\]a m]\, An ceAc Agtif An CAtAiii "oo "bi 'nnA cnnciott, -00 •ofot lei]\
"U15 teAC An ceAcbeic aja-o gAn cio]% acc ca CAi-obfe Ann, A^^iif rifo]i iriAicbom tu 'oul "oo coiimui-oe Ann, jAn a innpnc ; acc nf ■p5A|A):Ainn teif An uaIaiii j^n ceut) puncA nfof mo 'nA ca AjA-o-fA le CAii\^pnc ■OAm."
"iD'eitJijA 50 biruil An oijieAX) AjAm-fA 'y aua ajat) yein," A-p pATo'in, "beit) me Ann -po AmAi\AC tei]- An Aip- 510X) mA CA cufA Item Le -peilli) -oo CAbAi]\c -oAm."
"belt) me jieit)," a^i fAn •oume-iiA^^Al.
CuATO pAiofn AlbAite Agup -o'lnnip "o'a mnAoi 50 ^^Aib ceAc mop Ajup ^aTdaIuap CAliiiAn ceAnningce Aije.
"CiA An A1C A bpiiAi]! cu An c-Aip5io"o r" A]* I'An beAn.
" TIac cumA "ouic?" a]\ pAi-oin.
La m]\ nA iTiA^iAc, cii A1-6 pAi-oin cum An tiuine-u Af Ait, tu^ ceut) puncA "oo, ^jup ■puAi]\ I'eilb An cije A^^up riA> CAlmAU, Ajup "o'pAj An "otnne-UA-pAt An c^iu^xAn Ai^e AyceAc leip An niApgAt).
*0'i'An pAiTDin Ann pAn ceAc An oi-oce pin, Ajup nuAiji CAini5 An •oopcA'OAp cuato pe ptop Ann pAn cpoileA]i, ■^gup connAi]ic pe p'OAp beA^ te nA -oa coipp^ApcA ai]i bAi]ulle.
*' '11i-6 tDiA -ouic, A "ouine c6i]\," a]\ pAn p-CAp beAj.
" 5° Tnt>ut) b-e 'ouir," Ap pAi-ofn.
"Ha blot) Aon pAicciop o]\c -poiiiAm-i'A," Ap pAn peAp beAj, "belt) memo CA]iAit) iriAic -ouic-j-e niA ca cu lonuAn pun t)o con^bAil."
*' Uaihi 50 -oeurnn. Con^bint; nie^tun -oo iriA.t:d>]\, A^^ur conjlDoc^io me "oo iitjin-]'A. m6.\\ -mi ^-ceu-on^."
" u'eixDip 50 bpuiL c^pc o]ic," a^\ yisn -pe^jA be^j.
"Tli'lTTie y6.o]\ u^-i-o," ai|a pAi-om.
Cui)\ ^n feA.]A be^S tAm A.nn a bitollA-c, a^U]' cA^tj^Mng 1'e cojin 6i]A attiac, ■ft-guf C115 vo pi<^vh^ e, i>^uy xjub^ipc teii^ " CApiAAin^ poT) ^1" An nibAiiMtte pn yum."
CAI^pAinj pAi-ofn Iati coi]in Ajuy f cacato -oo'n yeA]i "beAj^ e. " 61, cu yein, 1 -ocoyAC," aja yeiycAn. 'O'ol Patoiti, CA]i|AAm5 copn eile Ajuy tug "oon feAjA beAg e, Ajuy -o'ob f e e.
"Lton fUAf A5Uf 6l ^lifp," A]i f An yeAn beAg, " if mi An liom-yA beic 50 yuj^AC Anocc."
Di An bei]Ac a^ 61 56 ■pAbA'OA]; letst a.i]a meiy^e. Ann pn cug An yeA]A beA^ leim AnuAf ai]i An u]aIa]a, Ajuy •oiibAiiAC le pAit)'in, " nAc byuit -ouit a^a-o 1 j-ceol ?"
" Ua 50 ■oeimin," aja pAiX)in, " A^uy iy mAic An "OAmyoif me."
" U65 fu^f An leAc m6|A aca 'yi>.r\ ^-coinneub vx>, A^uy ^eobAit) cu mo pi ob Alt) pjici."
C65 pAiTDtn An LeAC, ]:uai]a nA piobAit), Ajuf cu^ -oo 'n yeA]A beAg 1AX). 'O'pAiyg -pe nA piobAit) ai]a, A^uy cofui^ y6 A5 peinm ceoil Binn. Copui^ pAi-oin A5 "OAmyA 50 ]AAib ye cinjiyeAC. Ann pn bf "oeoc eile aca, Ajuy "oubAi-pc An i:eA]i beAj :
"'Oeun mAH "oubAijAC mo mACAi]\ leAC, A^uy CAiybeAnyAit) miye pATobneAf m6\\ ■ouic. U15 LeAr •00 bcAn CAb- Atjic Ann I'o, Acc nA ti-inni]' "oi fo byuiL mi]'e Ann, aju*' ni i'eicp-o p me. Am ai]\ bic a b6i-6eAf lionn no yton A5 reAiXAib UA1C CAn Ann po ajai]* rAtiiAAing e. StAn Icac
ATioii-, A5U]' ceiT) Ann vo co-oLax), A5U|' c^p cug^m-i-A ^n
CuAiX) pAi'ofn 'nnA le^buit), A5U]' nfop ■b):A'OA 50 p^ib )'e 'nnA cot>Iax).
-Aip mMDin, Ia Aip nMhA|\AC, cuATopAi-oin a b^ile i>^^\iy cug A beAn Aguj" A cl^nn go-oct An ceActnop, A^uj^bfo-OA^x 50]'onA. An oi-ocepn cuaio pAmin i^fo]' Ann fAn C]oi16a]a. Cuiji An feAp beAj pAilce |ioime, AgU]' -o'iaii]! Aip " )AAib yonn -OAthi^A Aip ?"
"tli'l 50 tpA^' me -0600," a|\ pATofn.
" 6L -oo f aic," a]a f An jTCAp beAj, " nf beit) An bAipille ym ]:olATii fAT) -00 teACA."
'O'ol pAix)tn lAn An coipn Aguj' cug -oeoc t)o 'n yeAp beA5 ; Ann pn -oubAipc An i^eAp beAg teip
"CAim A5 "out 50 *Oun-nA-]'f-6 Anocc, le ceoL vo feinm •00 nA "OAOinib niAice, Aguf ttia cA^Ann cu liom i^eicp-o cu 5peAnn bj^eA^. DeA|A):Ai-6 me CApAlt t)uic nAc b|:ACAi-6 cu A leiceiT) A]MAm ]\oime."
"■nAcpA-o A-Juf iTAilce," A]\ pAit)fn, "acccia An leifj^^eut A -oeuniTA]" me le mo mnAOi ?"'
"Uei-otDO coT)bA-6 beice, aju]" beA]i|:Ait) mi]'e AmAc 6 n-A CAOi'b cu, A 5An po]' "oi, iy'S^y beA|ipAn6 me ai]a ai]- cu An CA01 ceuTjnA," Ap f An fe/N^ beAj.
" UAim uiiiAl," A|\ pAi-ofn, "belt) "oeoc eile AgAm ]'ul a ■oceix) me ai^ioo lACAip."
"O'ol ye "oeoc An-oiAig "oige, 50 ]iAib ]'e leAC aij\ meifge Agu]' cuAit) ■pe 'nn a leAbuit) Ann pn te nA mnAOi.
tluAijA TJu'PS f^ puAi]\ ye e yem A5 mA]icutj;eAcc aijv p^uAib 1 n5^]^ -oo XJun-nA-]i-6, -^SUf A^n ]:eA]\ beA^ Ag mA]icuigeACC Ai)A pgUAib eile lenA CAOib. nuAi|\ CAimj pAt> com pA-OA le cnoc 5IA.P <^n "Ouin, lAbAip An peAH bcA^
ciipl^ yocA.1 nA)i cing Pai-diii ; ■o'yoi^^A.il Ati cnoc gl^]',
nf i'A-CMt) pATofn <son c|\uinniii5A.x) A]\iA.tTi m(>.]\ t)f Aim ^'Aii -oun. X)i A>n aic Ifoncov •oe ■oAoinib beA-^A, hi p\\ a^u]mriA Ann, j^eAn A5UJ' 65. Chui^AeA-OAiA mle ^Ailce ponh "OoTiinAl ■^S"!' l^oirii pATofn O CeAblAi^. b'e "OoiimAl Ainni An pfobAijie big. UAini^ ]\1^ ^S^V bAin^tfo^An nA yix) 'nnA Iacai]a aju]- x)iibAi|ic ]-iAt) :
"UAniAoit) nile A5 'oiil 50 Cnoc IIIaca Anocr, ai]\ cuAij^c 50 li-A|\"0-]n5 A511]' 50 bAin]\io5Ain a-|i n-OAOine."
X)'eiiU5 An c-iomlAn aca, Agnp cuaix) piA-o aihac. Di cApAilt |\eit) A5 5AC Aon ACA, Ajuf An Coifce Do'6a]\ le h-AJAit) An pig ■^gwr TiA bAmpiognA. Cua-oa^ AfceAC 'f An 5-ccipce. l/eini ^ac -oume Aip a capaII pern, Ajup bi cinnce nAC pAib pAit)in Aip x)ei]ieAX). Cuaix) aii piobAipe AHiAc -pompA, Agup coping Ag pemm ce6ibt)6ib, Agup Ap 50 bpAC beo. nfop bpA-OA 50 •ocAn5AX)Ap go Cnoc ITaca. "O'-popgAit An cnoc Agti]^ cuaix) au pbuAg pit) ApceAc.
UtpnbcApA Agup IIuaIa Ann pm, A])X)-]Aig Agup bAinpiogAn SluAig-pit) Conn Acr, Agup milce t)e "oAoinib beAgA. UAinig pnbeApA a lACAip Agup tubAipc :
" UAmAoit) t>ub bAipe buAlAt) Ann AgAit) pbuAig-]'it) TiluriiAn Anocc, Agup munA mbuAiipimtt) lAt) ca Ap g-clu imcigce go veo. Ua An bAipe be beic buAibce Aip IllAig- UupA pAoi pbiAb belgAt)Ani."
" UAtTi Aoit) uile pei-o," Ap plu Ag-pt) Conn Acr, " Agu]^ nf'l Arii]\Ap AgAinn nAC mbuAibpimit) lAt)."
"AmAc lib uile," Ap pAn c-AptD-ji'ig ".bem pip Cnuic lleipin Aip An caIaiti pomAinn."
X)'imcigeAt)Ap uile attiac, Agup 'OoiiniAl bcAg Agu]- t)A 'p -oeug pfobAipe eile pompA Ag peinm ceoil binn, llUAip
CAn5At)A]\ -^o tllA^-UuiiA b'l -ptuA.^-p-6 lilutTiA.n e>-^My pvp]\ Cnuic tleipn |AompA.. -Anoi]-, if eipn -oo'ti c^'luAJ-pt) beinc fe&.\\ beo -00 beic 1 bACAijA nuAip a. btonn pcy.X) ^5 c|ioit) no A5 buAb^t) bAijAe, Agu]' pn e ad fi^t pug'OomnA-l beA5 pAi-oin O CeAt-lAij beif. t)i feA|\ x)A]\ ^b A-inm An ScAnjAipe buit)e 6 Innif 1 5-con'OAe An Ch\^i]\ te ]'lt3A5- ^Mt) ihutriAn.
n:0]\ b^A-OA ■^U]\ jbAC An -OA fluA'j CAobA, CAlCeAX) fUA]'
An liAcpoTO Aguf coj^uij An 5|\eAnn -oa ]if)Mb.
Di pAt) A5 buAlAt) bAipe aju^mta piobAi|Mt)e A5 -('einiii ceoil, 50 b^TACAi-o pAi"oin O CoaIIai^ fbu■^5 liltiniAn a^ yAJAit nA bAithe lAi-ojie, a-^u]^ coj'uij ye A5 cui-oeACCAin be ■pbuA^-p'o ConnAcc. UAinig An ScAngAipe 1 Iacai|x Aguf -o'lonnfuig -pe pAi-oin O CeAblAij, acc nioji bf ax>a gup cuip pATOtn An ScAngAipe Dume ai]\ a CAji-An-AiptDe^ O buAbA-o-bAijie, co]'ui5 An "Oa fbuAg aj cjaoit), acc ^\'^o\\ bfAOA jup buAil fluA>5 ConnAcc An pluAJ eile, Ann pn pinne fbuAJ ThutiiAn ppiompotlAin 'oiob]:6in, aju]' copuig fiAT) A5 ice nibe nix) jlAp "d'a -ocAinig piAX) ptiAp beip. Oio-OAii A5 T5piof nA cipe iiompA, 50 ■ocAnjA'OAp coin pATDA le CongA, nuAi]i "o'eipi^ n a milce coIaiti a]' pobt-mop Agup pluig piA"o nA pjiiompoblAin. tlf'b Aon Aintn ai|i An bpolt 50 "oci An bA po ACC pobb-nA-gcolAin.
lluAip jnocui^ pbuAJ ConnAcc An cac, CAnjAtDAp ai]\ Aip 50 Cnoc THaca, bucJAipoAC 50 beop, •^jup cug An pi j pnboApA poopAn oip -oo pAix>in O CeAtlAij, •c^^up cug An piobAi]ie beA5 a bAile 6, Agup cuip pe 'nnA cox)Ia'6 le ha irinAOi e.
CuAi-6 mi CApc Ann pin, ^.^up ni CAplA Aon nit) "oo b'pu A innpinc ; acc Aon oi"6ce AiiiAin cuai*6 pAi"oin piop 'pAn cpoibeAp Ajup -oubAipc An peAp beAj leip, '* Ua 1110 niACAip TnA]\b, Ajiip t)65 An bocAn op a cionn."
" 1]^ ].-fo|\ -ouic," ^]\ Pc\it)in, '•x)ub*M|\c fi n/^c ]\»Mb ]^i le beic Mp An c-^'Ao^^l yo i>.cc mi, a^u]- ca i>.n mi I'u^f A-tToe."
Ai|\ mM-oin, AIT La m]\ ni>. mivH6.c, cuA.it) pATofn cum ^n l')Oci.in A5ui']:uAi]> ]'e An cmLIcac m^pb. Chuiji-pe-i^plAnc |.-Aoi An mbocAn aju]' 'ooij fe e. UAinig -pe a bAile Ann 1'in, Aju]' -o'lnni]' ye -oo'n freA]\ beAg 50 pAib An bocAn T)6i5ce, 6u5 An ]:eA|A beAg i^jDOjAAn -oo ^.^u]^ -oubAinc, "Hi belt) An ypojiAn pn polAiii com pAt) A^up beit)eA]^ cu beo. SbAn Icac AnoT)\ Hi yeicpit) cu me moy mo, acc biot) cuimno 5]iAt)Ac AjAt) ai|\ An eAi^oi^. O'lj^e co]'AC A5UI' pjifom-A-obA); X)o f Ai"6b|\i]\"
THai|\ pATofn '^S'-'f '^ beAn bLiAt)AncA AmJiAij I'eo, Ann -pAn ccac m6]\, ■^5Uf nuAi)\ |:uai]\ •pe hi.y "o'pAg -pe |'Ait)bpeA-p fm6]\ 'nnA "oiai^, A5U]' muipiigin mop le nA
CACAt).
Sin cujAib mo Vgeul Anoij' 6 cii]^ 50 t^eijAe, mA]A cuaIai-o mi|^e 6 mo mACAi]i 11161^ e.
Nadaljuj z branjem
Morda ti bo všeč tudi
Železna peč
Grimmove pravljice · 10 min branja
4 skupnih tagov
Škornji iz bivoljega usnja
Grimmove pravljice · 6 min branja
4 skupnih tagov
Zvesti Ferdinand in nezvesti Ferdinand
Grimmove pravljice · 8 min branja
4 skupnih tagov
Vila vseh vil
Legende sau basmele românilor · 16 min branja
4 skupnih tagov